Kultura

Migracijski pritisci i promjene u Hrvatskoj

Davor Dijanović 19 kolovoza, 2024 6 min
Izvor: pixabay.com

Izazovi očuvanja hrvatskog identiteta u kontekstu masovnih migracija

Još u vremenu velike izbjegličke i migrantske krize 2015. godine u hrvatskom medijskom i političkom prostoru mogle su se čuti teze kako nitko ne želi ostati u Hrvatskoj. Hrvatsku se prikazivalo kao isključivo tranzitnu zemlju preko koje će svi otići za Njemačku ili za druge bogatije zemlje.

Ipak, pred dosta godina mogli čuti glasovi kako će Hrvatskoj u budućnosti nedostajati radne snage. Savjetnik Hrvatske gospodarske komore Davorko Vidović još je 2018. govorio da je izgledan uvoz radnika iz daljih odredišta kao što su Pakistan, Bangladeš i Bliski istok. Iste je godine guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić prognozirao da će Hrvatskoj nedostajati 500,000 stranih radnika.

Malo po malo ove se brojke kreću realizirati. Od 2013. do 2016. u Hrvatsku je u prosjeku useljavalo oko 10,000 ljudi, a prvi snažniji skok imamo od 2018. Danas u Hrvatskoj imamo već oko 200,000 stranih radnika, a pritom je uglavnom riječ o slabije kvalificiranoj radnoj snazi. Ovako brz priljev stranih radnika omogućio je novi liberalni Zakon o strancima iz 2020. koji je ukinuo bilo kakve kvote za broj stranih radnika. Dio hrvatskih demografa tada je upozorio da su u Hrvatskoj moguće dugoročno štetne demografske promjene.

Poslodavci koji ranije nisu bili skloni ponuditi veće plaće domaćim radnicima sada u velikom broju zapošljavaju strane radnike, uglavnom zbog interesa za profit i niže troškove rada. Iako je to s poslovne strane razumljivo, dugoročno postoji rizik da će dio tih radnika postati ovisan o hrvatskom socijalnom sustavu. Također, te migracije donose određene društvene promjene koje treba pažljivo razmotriti.

To je otprilike broj Hrvata koji su iselili u posljednjih desetak godina. Pitanje koje se nameće jest je li to u najboljem interesu Hrvatske. Globalne politike podržavaju ovakve promjene, no one nisu u potpunosti u skladu s dugoročnim ciljevima hrvatskog nacionalnog identiteta. Hrvatska je povijesno država hrvatskog naroda, i iako nema nikakve zadrške prema radnicima iz Nepala ili Filipina, važno je očuvati njen jedinstveni karakter, slično kao što Nepal ostaje domovina Nepalaca.

Hrvatska kao novo središte migracija u Europi?

Uvijek je bilo i bit će migracija, no ovdje je riječ o masovnim migracijama. Te vrste migracija u mnogim su zemljama Europe iz temelja promijenile etničku strukturu stanovništva. Šveđani će npr. uz nastavak dosadašnjih trendova već za života većine današnjih Šveđana postati manjina u svojoj zemlji. Slično prijeti i Francuskoj, a dugoročno i mnogim drugim zemljama. Umjesto da se strane radnike u Hrvatskoj tretira kao privremenu radnu snagu, trenutne politike potiču spajanje obitelji i njihovo useljavanje u Hrvatsku.

Hrvatska je posljednjih godina i odredište sve većega broja ilegalnih migracija. Samo prošle godine u Hrvatsku je ilegalno ušlo oko 68,500 migranata. Mnogi od njih dobili su tzv. privremenu zaštitu nakon čega su u mogućnosti slobodno, bez nadzora, šetati Hrvatskom. Kod većine njih nije moguće utvrditi stvarni identitet jer ih veliki broj ima krivotvorene dokumente ili ih uopće nemaju.

Svi su ti ilegalni migranti najprije registrirani u Hrvatskoj što znači da bi sutra, u slučaju da krene politika deportacije diljem Europe, mogli biti vraćeni u Hrvatsku. Je li Hrvatskoj u interesu da postane tzv. hot spot za migrante? Hrvatska policija ranije je solidno čuvala granicu, no nakon niza međunarodnih pritisaka, prije svega tzv. civilnog sektora, „humanitarnih“ organizacija i udruga za „zaštitu ljudskih prava“, politika je očito odlučila granice učiniti propusnijima. Bilo kakvo spominjanje vojske na granicama tumači se kao sumanuto lupetanje ekstremne desnice.

Povratak Hrvata: Ključ za demografsku obnovu Hrvatske

Da bi Hrvatska mogla postati hot spot svjedoče nam tajni letovi u zračnu luku Franjo Tuđman koji nisu zabilježeni na ekranu s dolascima. Riječ je o migrantima koje jednom tajno transportira švicarska policija iz Švicarske u Hrvatsku. Radi se o migrantima koji su prvi put evidentirani u Republici Hrvatskoj. Od koga vladajuće političke elite skrivaju ove letove? Za koga i čiji račun su pristali Hrvatsku pretvarati u hot spot Europe?

Osluškuju li vladajući bilo naroda? Oko 70 posto građana u Hrvatskoj primjećuje nazočnost sve većega broja stranaca u svojoj sredini, a to se jednako odnosi na sve ispitanike bez obzira na dob i razinu obrazovanja. Njih čak 50 posto smatra kako su migranti prijetnja hrvatskoj kulturi i načinu života. Dolazak migranata podupire samo 23,6 posto građana.

Umjesto da slijedi pristupe drugih europskih zemalja koji su donijeli značajne kulturne promjene, Hrvatska bi kao iseljenička zemlja mogla više pažnje posvetiti svojoj dijaspori i iseljeništvu. Time bi se potaknuli povratak i jačanje veza s Hrvatima koji su napustili domovinu, a koji mogu doprinijeti razvoju zemlje?

Samo u nešto više od deset godina Hrvatska je izgubila pola milijuna ljudi. Vođenje racionalne i strateške politike najprije bi te ljude nastojalo vratiti u Hrvatsku. Osim toga, brojni Hrvati žive u Australiji i Južnoj Americi. Posljednjih godina južnoamerički Hrvati predvode po broju useljavanja u Hrvatsku. Pogoršana gospodarska situacija u Južnoj Americi, a posebno Argentini mogla bi potomke Hrvata koji su se prije nekoliko naraštaja iselili tamo potaknuti na povratak u Hrvatsku. Rezultati istraživanja Dekra Arbeit Hrvatska pokazuju da ih se oko 35 posto želi vratiti. Na žalost, lakše će strani radnik doći u Hrvatsku, nego potomci Hrvata dobiti državljanstvo.

Hrvatska mora prestati provoditi globalističke i okrenuti se suverenističkim politikama. Nastavak politika koje se provode posljednjih pet godina vodi prema uništenju hrvatskog identiteta hrvatske države.


Religija i migracije u Europi: Utjecaj islama

Hrvatska u borbi s iseljavanjem: Izazovi 21. stoljeća

Represivna tolerancija: Novi oblik cenzure u Europi

Europa na raskrižju: Migracije i demografski izazovi